Kompenzacija u prevođenju

Da li ste nekada čuli za termin Kompenzacija u prevođenju? Kada je teorijski aspekat u pitanju, prevodilački posao se sastoji iz primene jasno definisanih prevodilačkih tehnika i postupaka, pri čemu ni odabir određene tehnike ili postupka nije nasumičan, već određen pravilima i normama.

Međutim, ne smemo zaboraviti da se kvalitetan prevod zasniva na prevodu značenja, odnosno jezičke poruke, te i tehnike, norme i pravila služe upravo tome. Sa tim u vezi, zanimljivo je porazmisliti o tome u kom delu jedne rečenice zapravo leži srž neke jezičke poruke. Kada indetifikujemo ,,epicentar¨ poruke, oko koga su okupljeni ostali delovi rečenice, možemo početi da razmišljamo o prevodu, odnosno primeni odgovarajuće tehnike ili postupka. Samim tim, odabir odgovarajuće tehnike ili postupka biće određen prirodom srži jezičke poruke, koja može biti leksička, gramatička ili stilska. Upravo se identifikacijom srži jezičke poruke može zaključiti da li jezik na koji se prevodi poseduje isti mehanizam za izražavanje te jezičke poruke kao jezik sa koga se prevodi.

U priručniku Prevodilačke tehnike i postupci profesora Borisa Hlebeca, mogu se pronaći objašnjenja i primeri upravo za ovakav prevodilački fenomen. Naime, profesor Hlebec definiše ,,ishod primene neke od prevodilačkih tehnika kada se za neku stilsku osobinu izvornika ne može pronaći odgovarajuće stilsko rešenje na istom mestu u prevodu¨ kao kompenzaciju. Ključno je napomenuti da kompenzacija sama po sebi nije tehnika, već rezultat primene neke od tehnika.

Da li želite besplatno da dobijete online lekciju engleskog jezika - Business Vocabulary? Kliknite na LINK.

Takođe, kada kažemo da se neka stilska osobina izvornika ne može preneti na istom mestu u prevodu, dolazimo upravo do značaja uočavanja srži jezičke poruke i njenog prenosa u prevodu. To znači da srž neke jezičke poruke u jeziku izvorniku može biti sadržan u jednoj reči, ali se može prevesti tako da u jeziku cilju bude sadržan u reči koja joj nije direktni prevodni ekvivalent, ili bar ne onaj ekvivalent koji se može pronaći u Guglovom prevodiocu. Primera radi, fraza na engleskom jeziku ten thousand quid na srpski se adekvatno može prevesti kao deset soma funti. U engleskoj frazi, znamo da se radi o deset hiljada funti sterlinga, iako to nije eksplicitno, ali je leksema quid stilski obeležena tako da predstavlja žargon, i kao takva mora biti prevedena na srpski jezik. Ukoliko se leksema quid ukuca u Guglov prevodilac, dobija se rešenje funta sterlinga. Iako je značenje prevedeno, izostaje stilska obeleženost koja je neizostavni deo ove jezičke poruke. Iz ove stilske obeleženosti može se mnogo zaključiti o vrsti diskursa, formalnosti jezičke situacije, nekada čak i socijalnom statusu govornika. U prevodu je neophodno prevesti sve ove komponente.

Kao primer gramatičke kompenzacije možemo navesti bilo koju rečenicu na engleskom jeziku koja sadrži Past Perfect Simple Tense (davno prošlo vreme, odnosno pluskvamperfekat) i njen prevod na srpski jezik. Primera radi, rečenica We had had thousands of opportunities se na srpski jezik može prevesti kao Već smo mi imali na hiljade prilika, pri čemu je primenjena tehnika dodavanja priloga već, koji u kombinaciji sa perfektom u srpskom jeziku menja engleski pluskvamperfekat. Činjenica je da bi se i u srpskom jeziku ova jezička poruka mogla prevesti kao Mi smo bili imali na hiljade prilika, ali je arhaičnost pluskvamperfekta u srpskom jeziku uslovila ovu kompenzaciju pri prevodu.

Kao što smo videli u primeru deset soma funti, naročito živopisni primeri mogu se naći u prevodima žargona. Primera radi, u rečenici I've been sitting here for two bloody hours nosioci jezičke poruke su glagolski oblik have been sitting (Present Perfect Continuous Tense, koji je ovde upotrebljen da označi radnju koja je počela u prošlosti, još uvek traje, a njeno trajanje je jako dugo, sudeći po subjektivnoj proceni govornika) i prilog bloody, koji još više naglašava stav govornika prema trajanju radnje. Ako bismo ovu rečenicu preveli na sledeći način: Počeo sam da sedim ovde pre dva krvava sata i još uvek sedim, bilo bi očigledno da je ovakav prevod daleko od adekvatnog. Stoga, kompenzacijom navedenog priloga i glagolskog oblika može se doći do sledećeg rešenja: Džedžim ovde već dva sata, u kome imamo prilog već koji signalizira iziritiranost govornika, a imamo i glagol džedžiti, koji je kolokvijalan i jasno stilski obeležen.

baner-kurs-engleskog-nemackog-beograd

Još jedan od primera kompenzacije žargona pozajmićemo iz Hlebecovog priručnika. U pitanju su rečenice Anybody except John would have taken the goddamn hint. Not him though. U prvoj rečenici pojavljuje se pridev goddamn, koji se na srpski jezik popularno prevodi kao vražji ili prokleti (tako da se često može čuti da neko opiše film kao prokleto dobar ili knjigu kao prokleto zanimljivu). Što se ova rešenja više odomaćuju, najpre neadekvatnim prevodima, a kasnije nekritičnom upotrebom u govoru, dobija se sistemski neukus u upotrebi maternjeg jezika. Stoga se stilski obeleženi deo jezičke poruke može premestiti na drugo mesto u sistemu jezika na koji se prevodi, pa možemo dobiti sledeće rešenje: Svako bi sem Džona ukapirao o čemu se radi. Ali on jok. Ovo rešenje je stilski obeleženo kolokvijalizmima, te su se i značenje i stil preneli mehanizmima srpskog jezika.

Od izuzetne je važnosti obratiti pažnju na stil i formalnost jezičke poruke pri prevodu, te nije zgoreg još jednom naglasiti da osnovno poznavanje rečenične strukture i leksike jezika izvornika nije preduslov za dobar prevod. Često se zaboravlja da je za prevođenje neophodno dobro poznavanje ovih struktura i u jeziku na koji prevodimo, odnosno u ovom slučaju, našem maternjem jeziku, kako bi prevod bio ne samo semantički, već i pragmatički adekvatan. Na kraju krajeva, prevod mora sadržati iste stilske osobenosti kao i original, tako da odslikava književnu vrednost originala. Upravo u tome leži lepota prevođenja i istinska veza među jezicima.

 

Pogledajte aktuelnu akcijsku ponudu kurseva stranih jezika klikom na: Akcijske cene!

Pročitajte još korisnih saveta o učenju stranih jezika i otkrijte jezičke zanimljivosti u Bazi znanja.

 

Prijavite se na mejling listu i dobijajte najnovije tekstove iz baze znanja na svoj i-mejl.

    Popunjavanje formulara zaštićeno je SSL enkripcijom.

    *Klikom na dugme Pošalji, dajem saglasnost da mi EQUILIBRIO - Obrazovni sistem može periodično slati nove korisne tekstove za učenje stranih jezika (putem i-mejla)

    <
    <

    MENI